PROGRAM STUDIJA

 

 

OPĆI UVOD U SV. PISMO

Predmet uvodi studenta u poznavanje Biblije: sastav i sadržaj; vremenski i povijesni smještaj nastanka pojedinih knjiga (73 knjige Sv. Pisma); osnovna znanja o nadahnuću pisaca svetih knjiga; osnovna znanja o pristupima i metodama tumačenja svetih tekstova; tekstualni svjedoci i kritički tekstovi po kojima prevodimo knjige s hebrejskog, aramejskog i grčkog jezika; moderni prijevodi, posebno hrvatski prijevodi Sv. pisma.

 

UVOD U TEOLOGIJU

Upoznavanje teologije kao znanosti: njezin formalni i materijalni objekt; povijest razvoja teologije kao znanosti; metode spoznaje u teologiji; stupnjevi istraživanja i naučavanja vjerskih istina te s tim u vezi vjerski posluh (potpuno obvezatno pristajanje uz ono što Crkva naučava kao istinu vjere) i religiozni posluh (prihvaćanje teoloških mišljenja i poruka).

 

FUNDAMENTALNA MORALNA TEOLOGIJA

Upoznavanje moralne teologije kao znanosti: definicija, predmet proučavanja, grane moralne teologije. Upoznavanje općih, glavnih moralnih načela kojima se ravnamo u moralnom prosuđivanju specifičnih situacija ljudskoga življenja. Upoznavanje značenja osnovnih moralnih pojmova.

 

PRAKTIKUM IZ MORALNE TEOLOGIJE

Spada u vježbe – studenti se stavljaju u ulogu arbitara, sudaca, ispovjednika primjenjujući stečena znanja iz moralne teologije na konkretna pitanja iz ljudskog života ili pak na ideje i mišljenja koja u svojim člancima i knjigama iznose pojedini mislioci. Svaki student dobiva zadatak obraditi određeno pitanje te ostalim studentima predočiti svoje viđenje moralne strane tog pitanja: pozitivne i negativne karakteristike, što je prihvatljivo, a što nije prihvatljivo s gledišta moralnog učenja Crkve.

 

FUNDAMENTALNA TEOLOGIJA

Radi se o teološkoj disciplini koja proučava biblijske temelje naučavanja svih teoloških disciplina: student upoznaje Sv. pismo kao izvor vjerskih nazora, spoznaja o Bogu, čovjeku i svijetu te kao temelj naučavanja Crkve.

 

UVOD U EGZEGEZU SINOPTIČKA EVANĐELJA

U ovom predmetu egzegeza, biblijska teološka znanost koja se bavi tumačenjem biblijskih tekstova primjenjena je na tri sinotička evanđelja: Matejevo, Markovo i Lukino. Student upoznaje njihov nastanak, međusobno utjecanje njihovih pisaca/redaktora, sličnosti i razlike te osnovne ideje vodilje svakog od tih evanđelja.

 

 

KANONSKO PRAVO

Student kroz prve dvije godine studija sustavno upoznaje crkveno pravo slijedeći knjige Zakonika kanonskog prava Crkve. Tim Zakonikom pravno su regulirana sva područja djelovanja i postojanja Crkve.

 

SEMINAR

Kroz prve tri godine studija obveza je svakog studenta izabrati barem jedan od ponuđenih seminara po semestru. Na seminaru se u skupinama do 15 studenata obrađuju specifične teme iz raznih područja teologije, npr. Duhovne vježbe sv. Ignacija (duhovna teologija), Ljudska prava (crkveno pravo), Bit i suvremenost Crkve (dogmatska teologija), itd.

 

O NADAHNUĆU I TUMAČENJU SV. PISMA

Studenti proučavaju povijest razvoja teološke misli o nadahnuću biblijskih knjiga i upoznaju se s temeljnim pristupima i metodama tumačenja Sv. pisma.

 

IVANOVSKI SPISI

Predmet govori o novozavjetnim knjigama koje se pripisuju sv. Ivanu apostolu: Ivanovo evanđelje, tri Ivanove poslanice te Knjiga Otkrivenja. Na osnovi egzegetskih i povijesnih proučavanja nastoji se dati odgovor na pitanja: tko je pisac ovih knjiga; što same knjige govore o njemu, a što govore izvanbiblijski historiografski izvori; koje su temeljne značajke i poruke ovih knjiga.

 

KRISTOLOGIJA I SOTERIOLOGIJA

Unutar dogmatske teologije postoje zasebni traktati, dva su od njih: kristologija, koja govori o Kristu pod osnovnim vidicima (kristologija odozgor = tko je Krist gledano iz Božje perspektive, Krist Bog, Krist božanska osoba, osoba Presvetog Trojstva; kristologija odozdo = tko je Krist gledano iz ljudske perspektive, Krist čovjek koji je začet, rođen, odrasta, osjeća, spoznaje samoga sebe, Boga i smisao svog života), te soteriologija, koja govori o Kristovom djelu spasenja (soter, = grč. spasitelj).

 

UVOD U PATROLOGIJU I ARHHEOLOGIJU

Patrologija je teološka disciplina koja proučava spise crkvenih otaca (pater, = grč. otac). Otačko razdoblje počinje u 2. st., a završava u 6. st. na Istoku, odnosno  u 7. st. na Zapadu. Student upoznaje osnovne misli velikih crkvenih mislilaca i pisaca koji su tijekom tog razdoblja, odgovarajući na kulturalne, religijske i ideološke izazove stavljene pred Crkvu, pokušavali dati ispravna tumačenja naučavanja Isusa i njegovih apostola. Unutar ovog predmeta proučava se i kršćanska arheologija, tj. arheologija koja traži i evidentira povijesne spomenike kršćanstva rekonstruirajući kulturne izričaje života Crkve prvih stoljeća.

 

DUHOVNA TEOLOGIJA

Predmet prvo utemeljuje duhovnu teologiju kao znanost predočujući njezin formalni objekt (Bog) i materijalni objekt (čovjek u nastojanju življenja intimne povezanosti s Bogom). To čovjekovo nastojanje življenja povezanosti s Bogom nazivamo duhovni život. Predmet proučava duhovni život pod vidikom njegovih stupnjeva ili razdoblja, zatim vrednovanja kojima teži (kreposti: ljubav, vjera, nada...) te pod vidikom negativnosti kojima nastoji oduzeti vodstvo nad životom čovjeka (grijeh). Pri tom se upoznaje i opisuje djelovanje sredstava koja pomažu u stavljanju pod kontrolu tih negativnosti (askeza, pokora, molitva, ispovjed, Pričest).

 

SPECIJALNA MORALNA TEOLOGIJA

Ovaj kolegij sastoji se od nekoliko predmeta koje student sluša tijekom četverogodišnjeg studija: bioetika, o krepostima i kultu, bračni moral, ispovijed. Govori se dakle o specifičnim područjima ljudskoga života koja zahtijevaju posebnu pozornost, razradu i stručnost u primjeni moralnih načela.

Unutar bioetike proučava se moralni pristup pitanju odnosa prema nerođenom ljudskom životu (abortus, umjetna oplodnja, in vitro oplodnja, eksperimenti nad embrijem, kloniranje); odnos prema bolesnicima, starijim osobama, zatvorenicima (eutanazija, sterilizacija, smrtna kazna), te odnos čovjeka prema okolišu (ekologija, odgovornost znanstvenika). Unutar predmeta o krepostima i kultu, govori se o tzv. kardinalnim ili stožernim čovjekovim krepostima (umjerenost, razboritost, pravednost i jakost) te o čovjekovom odnosu prema Bogu pod vidikom bogoštovlja. Unutar predmeta bračni moral govori se o moralnosti na području ljudske spolnosti i bračnog života te se proučavaju crkveni dokumenti koji daju smjernice u tom pogledu. Predmet ispovijed osmišljen je za buduće svećenike i one koji spremaju vjernike na ispovijed: govori o načelima ispravnog postupanja prema vjernicima koji se ispovijedaju, o pravilnom ispovijedanju te o smjernicama koje Crkva putem dokumenata o tome daje.

 

SPISI  SV. PAVLA

Predmet proučava biblijske knjige koje se pripisuju sv. Pavlu (poslanice sv. Pavla Rimljanima, Korinćanima, Galaćanima, Efežanima, Filipljanima, Kološanima, Solunjanima, Timoteju, Titu, Filomenu te Poslanica Hebrejima). Student se upoznaje s pretpostavkama o autoru ovih biblijskih knjiga, njihovom vremenskom nastanku te njihovim osnovnim teološkim značajkama.

 

O BOGU OD KRISTA OBJAVLJENOM

Student upoznaje naučavanje Crkve i teološka razmatranja o Presvetom Trojstvu, tj. Bogu kojeg je Krist objavio. Predmet se bavi pitanjima: što je to Presveto Trojstvo, kako ga možemo promatrati (odnos ljubavi između Oca, Sina i Duha), koji je odnos među osobama Presvetog Trojstva (Otac rađa Sina, Duh proizlazi od Oca i Sina ili, teologija Istočne Crkve, od Oca po Sinu), dogmatski razvoj crkvenog naučavanja o Presvetom Trojstvu (Sv. pismo, Crkveni oci Crkveni sabori, hereze o Presvetom Trojstvu).

 

POVIJEST CRKVE 

Predmet govori o povijesti Opće Crkve, te o povijesti Crkve u Hrvata.

 

IZABRANA PITANJA NOVOGA ZAVJETA

Sadržaj predmeta ovisi o aktualnosti pojedinih tema iz Novoga zavjeta prema viđenju profesora. Promatrali smo utjecaj esenske zajednice (religijska skupina iz I. st., židovske provenijencije) na novozavjetnu misao (pojam Mesije, dualizam i simbolika pojmova svjetlo – tama, život – smrt, pojam Velikog Pastira, životni stil esena – sve se to pojavljuje u sličnim konotacijama i značenju, kako u esenskim spisima tako i u spisima Novoga zavjeta; i jedni i drugi spisi nastajali su u I. st. po Kr.). Proučavali smo utjecaj sljedbe Ivana Krstitelja, mandejce, koja se dosta dugo održala i koegzistirala s Isusovom, te kasnije kršćanskom sljedbom.

 

PETOKNJIŽJE I PROROCI

Predmet obrađuje prvih pet knjiga Bibljije, tj. sadržaj židovske Tore (Knjiga Postanka, Knjiga Izlaska, Levitski zakonik, Knjiga Brojeva, Ponovljeni zakon). Student se upoznaje s pojedinostima nastanka svake od pet knjiga Petoknjižja, s tradicijama koje su u njih utkane, te s njihovim osnovnim porukama. Taj se sadržaj samo djelomice nadovezuje na proročke knjige koje su temeljitije obrađene u zasebnom predmetu.

 

O SAKRAMENTIMA

Predmet obrađuje povijest utemeljenja i tumači sedam sakramenata Crkve: sakramente inicijacije (krštenje, pričest, potvrda), sakramente ozdravljenja (ispovijed i bolesničko pomazanje) te sakramente zajednice (sv. red i ženidba).

 

PASTORAL SAKRAMENATA 

Svaki sakrament podjeljuje se vjernicima na specifičan način. No, uz podjeljivanje sakramenata nisu  povezani samo određeni specifični obredi, dob i različite potrebe vjernika kojima se podjeljuju, nego također posebnosti zajednice, kulture i vremena u kojem se podjeljuju. Predmet nastoji posvijestiti i povezati sve važne odrednice podjeljivanja pojedinog sakramenta danas, te potaknuti na rješavanje određenih pastoralnih problema koji se mogu javiti pri tome.

 

O SVETOJ LITURGIJI

Student se unutar ovog predmeta upoznaje s povijesnim razvojem te današnjicom katoličke liturgije, tj. bogoštovlja. Velika pozornost posvećuje se reformi liturgije koja je na snazi u zadnjih 30 godina, a temelji se na liturgijskim odrednicama dokumenata II. Vat. sabora, osobito konstitucije “Sacrosanctum Concilium”.

 

KATEHETIKA

Predmet obrađuje osnove metodičko-teološke discipline koja se bavi načinima predaje kršćanskog življenja(ortopraksis) i kršćanskog razmišljanja (ortodoksis) onima koji se zanimaju za kršćanstvo ili žele u njemu napredovati. Načini predaje ortoprakse i ortodokse se nazivaju “kateheza”, a njihovo središte je konkretni život i misao Isusa Krista.

 

VELIKI I MALI PROROCI

Student u ovom predmetu upoznaje biblijske knjige velikih proroka (Izaije, Jeremije, Ezekiela i Danijela) i knjige malih proroka (Hošee, Joela. Amosa, Obadije, Jone, Miheja, Nahuma, Habakuka, Sefanije, Hagaja, Zaharije i Malahije), vremenski i povijesni  okvir njihova nastanka, pojedinosti o njihovim piscima/redakciji, te važnim značajkama svake od knjiga napose.

 

UVOD U EKUMENIZAM

Ekumenizam je pokret Crkve prema zbližavanju s kršćanskim Crkvama i crkvenim zajednicama. Pokret se u svojim nastojanjima ravna prema načelima sadržanim u pojedinim dokumentima Crkve. Povijest, današnji izgled i načela ovog pokreta upoznaju se u ovom predmetu.

 

PASTORALNA MEDICINA

Unutar ovog predmeta student će upoznati određeni broj znanstvenih medicinskih činjenica koje će mu pomoći u pristupu vjernicima, i općenito ljudima s kojima se susreće, a čije moralno i/ili zdravstveno stanje zahtijeva izvjesnu obazrivost i pozornost (npr. kontracepcijska i abortivna sredstva i njihovo djelovanje, proces začeća i razvoj oplodnje jajne stanice, umjetna oplodnja, klimakterij, starost...)

 

CRKVENA GLAZBA

Ovaj predmet obrađuje povijest glazbene umjetnosti u kršćanskom bogoštovlju te neka važna razlikovanja pri odabiru i stvaranju glazbe kao i tematike teksta u odnosu na narav i funkciju pojedinih bogoštovnih slavlja ili njihovih dijelova. Unutar predmeta upoznaju se smjernice koje je Crkva donijela u tom pogledu, osobito neke enciklike i konstitucija “Sacrosanctum Concilium”, Drugog vatikanskog sabora.

 

MUDROSNE KNJIGE STAROGA ZAVJETA

Predmet se bavi starozavjetnom mudrosnom književnošću, poglavito knjigama: Knjiga o Jobu, Knjiga mudrih izreka, Propovjednik, Pjesma nad pjesmama, Knjiga mudrosti, Knjiga Sirahova. Unutar predmeta student upoznaje osnovne značajke svake od ovih knjiga, kriterije po kojima se svrstavaju u mudrosnu kniževnost, osnovne sličnosti i razlike između biblijske mudrosne književnosti i mudrosne književnosti okolnih naroda koji su živjeli u vrijeme nastanka ovih knjiga.

 

O BOGU STVARITELJU I POSVETITELJU

Predmet spada u područje dogmatske teologije i govori o dva glavna djelovanja Boga u povijesti: o stvaranju sveg stvorenja te o otkupljenju stvorenja u Isusu Kristu. Pokušaji teoloških odgovora na pitanja poput: “Koji su razlozi Božjeg stvaranja? Na koji način je Bog sve stvorio? Koji je smisao stvorenja? Je li Istočni grijeh Adama i Eve također dio Božjeg nauma ili je oskvrnuo Božje djelo? Je li otkupljenje stvorenja otpočetka planirano ili je naknadni “popravak” onoga što su ljudi grijehom pokvarili u njemu? Bi li se Isus utjelovio da nije bilo istočnog grijeha? Učenje crkvenog Učiteljstva o tim temama čine sadržaj ovog predmeta.

 

ESHATOLOGIJA

Eshatologija je teološka disciplina koja nastoji dati odgovor na pitanja o posljednim stvarima čovjeka (eshata = grč. posljednje stvari): smrt, posebni i opći Božji sud, pakao, čistilište raj, uskrsnuće, kraj svijeta. Utemeljuje se na poruci Sv. pisma te na učenju crkvenih Otaca i Učiteljstva Crkve. To je ujedno i sadržaj ovog predmeta.

 

PASTORALNA TEOLOGIJA

Predmet govori o povijesti, razvitku i današnjim odgovorima pastoralne teologije, tj. teološke discipline koja želi protumačiti i voditi djelovanje svećenika pri konkretnom susretu s vjernicima u crkvi i u župi.

 

KATEHETSKO-PASTORALNI PRAKTIKUM

Radi se o uvježbavanju vjeroučiteljskog mastupa pred učenicima osnovnih i srednjih škola, te pred mladima tog uzrasta okupljenima na župski vjeronauk. Predmet se sastoji od metodičko-didaktičko-pedagoških teoretskih smjernica i njihove vođene primjene u spomenutoj praksi.

 

IZABRANA PITANJA STAROGA ZAVJETA

Predmet prema odabiru profesora obrađuje neke tipične teme Staroga zavjeta (SZ), kao npr.: slika Boga u SZ-u, slika čovjeka u SZ-u, grijeh u SZ-u, obraćenje u SZ-u, uskrsnuće u SZ-u, itd.

 

O MILOSTI KRISTOVOJ

Smisao riječi “milost” (terminologija i definicija). Biblijsko tumačenje. Razdioba milosti. Milost u Starom i Novom zavjetu. Nauka o milosti u povijesti teologije (Augustin, T. Akvinski, doba reformacije, Tridentski sabor, banjezinizam i molinizam). Personalističko tumačenje. Sustavna teologija o milosti (sjedinjenje s Kristom, ponovno uspostavljanje sličnosti s Bogom, ljudsko sudjlovanje u opravdanju, rast i izgubljivost milosti, učenje K. Rahnera o milosti).

 

O TEOLOŠKIM KREPOSTIMA

Predmet obrađuje tri bogoslovne ili teološke kreposti: vjeru, nadu i ljubav. Predmet govori o samom pojmu “teološke kreposti” te o njegovoj primjeni na svaku od tri teološke kreposti napose.

 

TEOLOGIJA ISTOČNJAKA

Predmet govori o osnovnim značajkama teologije Istočne Crdve u pogledu nekih tema: sakramenti, ustrojstvo Crkve, odnos Crkve i države...

 

O SAKRALNOJ UMJETNOSTI

Stilovi u umjetnosti, najizraženije i najprisutnije u arhitekturi, obilježavali su pojedina razdoblja života Crkve. Predmet daje pregled primjene, osobito arhitekture, u sakralnim objektima predkršćanskog doba, te u crkvenim objektima kroz sva stilska umjetnička razdoblja kršćanskog doba do danas. Činjenica da danas više ne postoji zastupljenost jednog stila u bilo kojoj grani umjetnosti stavlja pred sakralnu umjetnost posebno aktualan i goruć problem. Stoga se kroz predmet želi posvijestiti važnost pomne pozornosti pri gradnji sakralnog objekta ili naručivanja umjetničkog djela sakralne tematike.